Tjįningarfrelsiš stendur į krossgötum

Félagasamtökin Mįlfrelsi – samtök um frjįlsa og opna umręšu, lżšręši og mannréttindi, voru stofnuš af litlum en samheldnum hópi fólks sem ég tel nś mešal bestu vina minna. Viš kynntumst ķ gegnum barįttu gegn žöggun og ritskošun gagnvart žeim sem hafa lżst efasemdum um réttmęti margra žeirra ašgerša sem var gripiš til į sķšustu žremur įrum. Žetta įstand opnaši augu okkar fyrir žeirri žröngu stöšu sem persónulegt frelsi og tjįningarfrelsi er komiš ķ į Vesturlöndum og um allan heim.

Ķ žįgu upplżstrar umręšu

Laugardaginn 7. janśar stóšum viš fyrir rįšstefnu undir yfirskriftinni„Ķ žįgu upplżstrar umręšu“. Frummęlendur voru Toby Young, formašur Free Speech Union, Ögmundur Jónasson, fyrrum innanrķkisrįšherra og Svala Magnea Įsdķsardóttir, blašamašur og fjölmišlafręšingur. Svala sté meš stuttum fyrirvara inn ķ staš Kristins Hrafnssonar ritstjóra Wikileaks sem forfallašist vegna veikinda. Viš ķ stjórn Mįlfrelsis erum afar žakklįt öllum sem aš žessum višburši komu og ekki sķst félagsmönnum, en žeirra góši stušningur er forsenda žess aš hęgt sé aš halda višburš sem žennan. Rįšstefnan var afar vel sótt og vištökurnar sżna og sanna aš žörf er į žvķ starfi sem félagiš stendur fyrir. Viš erum žegar byrjuš aš leiša hugann aš nęsta višburši.

Frummęlendur fjöllušu um tjįningar- og raunar persónufrelsi frį żmsum og ólķkum sjónarhornum. Rauši žrįšurinn ķ erindum žeirra var hvernig tjįningarfrelsiš er ķ sķfellt žrengri stöšu og hvernig tękni og valdasamžjöppun žrengir aš upplżsingagjöf og frjįlsum skošanaskiptum.

Hér mį horfa į upptöku af fundinum.

Vķglķnan hefur fęrst til

Hugtakiš tjįningarfrelsi veršum viš ķ dag aš skilgreina vķšar en įšur hefur veriš žörf į. Ķ dag snżst žaš ekki ašeins um aš fólk sé ekki fangelsaš fyrir skošanir sķnar. Žaš snżst ekki sķšur, og kannski enn frekar um aš žaš sem viš segjum sé ekki žaggaš nišur. Um leiš snżst žaš um aš ašgangur okkar aš upplżsingum sé ekki hindrašur, į tķmum žar sem umręša hefur ķ yfirgnęfandi męli flust yfir į netiš, og netinu er aš mestu stjórnaš af stórfyrirtękjum sem njóta nįttśrlegrar einokunar, og beita sér, ķ samvinnu viš rķkisstjórnir og leynižjónustur til aš stżra žvķ hvaš viš megum sjį og hvaš ekki.

Vķglķnan hefur žvķ fęrst til. Viš žurfum aš gera okkur fulla grein fyrir žvķ. Og įn frjįlsra skošanaskipta og upplżsingastreymis getur ekkert lżšręši žrifist, og žau eru forsenda alls annars frelsis. Frjįlst lżšręšissamfélag er ķ hśfi, flóknara er mįliš ekki.

Aš undanförnum žremur įrum lišnum er uppgjör óumflżjanlegt. Uppgjör gagnvart stjórnvöldum sem hafa lįtiš heildarhagsmuni lönd og leiš, gagnvart vķsindamönnum sem hafa brugšist hlutverki sķnu, gagnvart stórfyrirtękjum sem hafa lagt hönd į plóg til aš žagga nišur ķ frjįlsum skošanaskiptum og svipta okkur mannhelginni.

Viš erum öll įbyrg

Viš megum žó ekki gleyma žvķ aš į endanum erum viš įbyrg, öll sem eitt. Viš getum ekki lįtiš okkur nęgja aš vera neytendur og lįta okkur samfélagiš ķ léttu rśmi liggja. Viš veršum aš vera samfélagsžegnar, veršum aš standa vörš um frelsi okkar og réttindi og taka žįtt ķ aš móta samfélagiš. Sś barįtta į sér engan endapunkt. Henni linnir aldrei.

Viš stöndum į krossgötum. Viš getum vališ hinn breiša veg hlżšninnar, ķ skiptum fyrir žau fallvöltu žęgindi sem felast ķ žvķ aš lįta hugsa fyrir okkur. Eša viš getum vališ hinn žrönga veg, lįtiš eigin stundarhagsmuni og žęgindi vķkja fyrir barįttunni fyrir réttinum til aš tjį okkur, réttinum til aš hugsa, til aš efast. Ég hvet alla sem lįta sér annt um frelsi og lżšręši til aš taka žįtt ķ žeirri barįttu meš okkur. Viš žurfum į öllum stušningi aš halda, ķ hvaša formi sem hann er. Žessi barįtta er erfiš, og žaš er margt sem bendir til aš hśn eigi eftir aš haršna. Viš munum žurfa aš fęra fórnir. En uppgjöf er ekki ķ boši, žvķ žaš sem er ķ hśfi er framtķš sem er manninum sambošin. Og fyrir henni veršum viš aš berjast af fórnfżsi, af hugrekki, af heilindum, en umfram allt ķ bróšerni.

 

Birt į Vķsi, 11. janśar 2023


Hugsun og efi, eša hręšsla og hlżšni?

Endurbirti hér grein mķna ķ Morgunblašinu ķ gęr, en hśn var skrifuš ķ tilefni af fundi Mįlfrelsis - samtaka um frjįlsa og opna umręšu, lżšręši og mannréttindi. Upptöku frį fundinum ma sjį hér.

 

Grunnur vestręns samfélags nśtķmans er įkvöršunarvald hins hugsandi einstakling sem efast, segir Milan Kundera ķ fręgri grein, sem birtist ķ bókmenntatķmaritinu Granta hiš tįknręna įr 1984. Nś, tępum 40 įrum sķšar er margt sem bendir til aš hugsun og efi eigi mjög undir högg aš sękja, og įkvöršunarvaldiš liggi ķ ę rķkari męli hjį risafyrirtękjum og leynižjónustum, sem įkveša hvaš mį segja og hvaš ekki, hvaša upplżsingar almenningur mį sjį, og śtiloka frį umręšunni hvern žann sem leyfir sér aš efast um hina opinberu lķnu.

Blašamenn sem fengiš hafa ašgang aš skjalasafni Twitter stašfesta žaš sem marga hafši lengi grunaš, aš starfsmenn fyrirtękisins, stundum ķ samrįši viš stjórnvöld, hafa um langa hrķš stašiš fyrir grķšarlega umfangsmikilli ritskošun og žöggun. Žannig var vķsindamönnum sem gagnrżndu żmsar ašgeršir stjórnvalda į sķšustu žremur įrum haldiš ķ skugganum og žess gętt aš sem fęstir sęju skrif žeirra, sumum var jafnvel hent śt af mišlinum.

Önnur samfélagsmišlafyrirtęki hafa hegšaš sér meš svipušum hętti, og eru gögn um žaš smįm saman aš koma upp į yfirboršiš ķ mįlaferlum gegn žeim og bandarķskum stjórnvöldum. Almennir fjölmišlar hafa einnig lotiš stķfri ritskošun allan žennan tķma og žar leika žaulskipulögš samtök ritskošunarfyrirtękja, svonefndra „fact-checkers“, meginhlutverk.

Mįl Assange prófsteinn į tjįningarfrelsi blašamanna

Ritskošun og žöggun af hįlfu stjórnvalda einskoršast žó ekki viš veirutķma. Hinn hugrakki įstralski blašamašur Julian Assange hefur nś setiš ķ fangelsi ķ žrjś įr, og žar įšur ķ sjįlfskipašri śtlegš ķ sendirįši Ekvador ķ Lundśnum, og bešiš nišurstöšu ķ framsalsmįli Bandarķkjastjórnar gegn honum. Glępur Assange var sį aš nżta sér tjįningarfrelsiš; aš birta gögn sem honum bįrust um strķšsglępi Bandarķkjastjórnar ķ Afganistan og Ķrak.

Nś lķšur aš ögurstund ķ mįli Assange, en ritstjóri Wikileaks, Kristinn Hrafnsson, lauk nżveriš afar įrangursrķkri ferš um sušurhluta Amerķku til aš afla mįlstaš hans fylgis. Žrįtt fyrir žau sterku tengsl sem Ķsland hefur viš žetta mįlefni hefur veriš einkennilega hljótt um žetta mikilvęga verkefni Kristins ķ ķslenskum fjölmišlum, og er hann žó fyrrum fréttamašur Rķkisśtvarpsins hér.

Mįlefni strķšshrjįšra minnihlutahópa sęta gjarna mikilli žöggun og ritskošun, sér ķ lagi žegar tilvera žeirra og krafa um aš sjįlfsįkvöršunarréttur žeirra sé virtur ógna hagsmunum stórvelda og stórfyrirtękja.

Hugrekkiš til aš segja satt

Sjįlfur hef ég kynnst žessu umhverfi ritskošunar og žöggunar afar vel į sķšastlišnum misserum gegnum störf mķn meš gagnrżnum mišlum erlendis, og hef ég jafnframt kynnst fjölda fręši- og vķsindamanna sem oršiš hafa fyrir atlögum vegna skošana sinna. Sumir hafa veriš atašir auri, ašrir misst störf sķn. Sök žeirra er aš hugsa og efast og segja sannleikann, žótt hann komi illa viš suma. Hugrekki žessa fólks og žeirra sem fęrt hafa fórnir til aš veita žvķ rödd er svo sannarlega ašdįunarvert.

Félagiš Mįlfrelsi – samtök um frjįlsa og opna umręšu, lżšręši og mannréttindi, var stofnaš til aš vekja almenning til vitundar um žęr hęttur sem stešja nś aš tjįningarfrelsinu og žar meš aš frjįlsu lżšręšissamfélagi. Ķ dag kl. 14 stendur Mįlfrelsi fyrir rįšstefnu ķ fyrirlestrasal Žjóšminjasafnsins, žar sem mešal annars veršur fjallaš um žau mįlefni sem tępt er į hér aš ofan. Frummęlendur verša Toby Young, formašur Free Speech Union, Kristinn Hrafnsson ritstjóri Wikileaks og Ögmundur Jónasson fyrrum innanrķkisrįšherra. Upplżsingar um streymi frį rįšstefnunni mį sjį į vef félagsins, krossgotur.is.

Viš stöndum į krossgötum

Sé grunnur samfélags okkar, žess frelsis og lżšręšis sem viš viljum bśa viš, įkvöršunarvald hins hugsandi einstakling sem efast, lķkt og Kundera sagši į sķnum tķma, žį er erfitt aš įlykta annaš en aš žetta samfélag sé nś ķ verulegri hęttu. Žaš er ekki sķst įhyggjuefni hversu algengt žaš višhorf er oršiš aš sjįlfsagt sé aš žagga nišur ķ žeim sem hafa skošanir sem manni sjįlfum lķkar ekki viš. Žetta višhorf grundvallast į hęttulegu skeytingarleysi gagnvart tjįningarfrelsinu, og žaš vekur óneitanlega furšu hversu algengt žaš er oršiš mešal fjölmišlafólks. Žar heggur sį er hlķfa skyldi, en įttar sig ekki į aš höggiš mun į endanum slęmast ķ hann sjįlfan; raunveruleg blašamennska žrķfst ekki ķ umhverfi ritskošunar og žöggunar.

Viš stöndum į krossgötum. Viš getum vališ hinn breiša veg hlżšninnar, ķ skiptum fyrir žau fallvöltu žęgindi sem felast ķ žvķ aš lįta hugsa fyrir okkur. Eša viš getum vališ hinn žrönga veg, lįtiš eigin stundarhagsmuni og žęgindi vķkja fyrir barįttunni fyrir réttinum til aš tjį okkur, réttinum til aš hugsa, til aš efast, til aš móta ķ sameiningu framtķš sem er manninum sambošin. Ég hvet alla sem lįta sér annt um frelsi og lżšręši til aš taka žįtt ķ žeirri barįttu meš okkur.


"Woke" - Hugmyndafręši ķ žjónustu alręšis?

Bręšralagiš sem myndast mešal kśgašra og ofsóttra varir aldrei, segir breski sagn- og listfręšingurinn Simon Elmer ķ nżrri bók sinni, „The Road to Fascism – For a Critique of the Global Biosecurity State“, (London 2022). Hann vitnar ķ heimspekinginn Hönnu Arendt: „Mennska hinna forsmįšu og sköddušu hefur aldrei enn lifaš af stund frelsunarinnar ķ svo mikiš sem eina mķnśtu. Žetta žżšir ekki aš hśn sé ómerkileg, žvķ ķ raun gerir hśnforsmįn og sköddun žolanlega; en žetta žżšir aš ķ pólitķsku tilliti skiptir hśn engu mįli“ (231). Žaš sem veršur aš koma ķ staš bręšralagsins nś, segir Elmer, žegar verstu kśgunarašgeršir Covid tķmabilsins hafa hjašnaš, aš minnsta kosti tķmabundiš, er vinįtta; en žó ekki ķ žeim skilningi sem viš nśtķmamenn leggjum ķ hana.

Elmer fullyršir aš vestręn samfélög stefni nś hratt ķ įtt aš fasķsku alręši, žróun sem fjórša išnbyltingin geri mögulega og sé drifin įfram af aušhringum og skrifręšisvaldi. Eftir fall Sovétrķkjanna höfum viš oršiš ómešvituš um hętturnar af alręši sem į sér uppruna hęgra megin viš mišju; barnalegt frjįlslyndi undanfarinna įratuga hafi blindaš okkur gagnvart žessari hęttu. Elmer tekur undir višvörun Hayeks ķ Leišinni til įnaušar, um aš hęttulegasta tegund fasisma sé sį sem knśinn er įfram af yfiržjóšlegu tękniręši sem gęti„aušveldlega beitt mestu haršstjórn og įbyrgšarlausu valdi sem hęgt er aš hugsa sér ... Og žar sem žaš er varla neitt til, sem ekki er hęgt aš réttlęta meš „tęknilegri naušsyn“ sem enginn utanaškomandi gęti ķ raun efast um – eša jafnvel meš mannśšarrökum varšandi žarfir einhvers sérlega illa stadds hóps sem ekki vęri hęgt aš hjįlpa į annan hįtt – žį er lķtill möguleiki į aš stjórna žvķ valdi “ (143). Og höfum ķ huga aš hér ķhugar Hayek ekki einu sinni möguleikann į žvķ nįna samstarfi milli alžjóšlegs tękniręšis og einokunaraušvalds sem viš sjįum į okkar tķmum.

Ekkert sósķalķskt viš "woke"

Elmer fullyršir aš stušningur vinstri manna viš tilskipanir og reglur lķföryggisrķkisins byggist ekki į ešlislęgri forręšishyggju žeirra eins og hęgrimenn telja gjarna, heldur mun fremur į žvķ aš žeir hafi „smitast af hugmyndum af meiši nżfrjįlslyndis, um pólitķska rétthugsun, sjįlfsmyndarstjórnmįl og nś sķšast réttrśnaš „woke“ hugmyndafręšinnar.“ (147). Elmer bendir réttilega į hvernig žöggun, slaufunarmenning, kvenfyrirlitning ... lögreglueftirlit meš oršum og skošunum fólks“ eigi sér alls ekki rętur ķ lżšfrelsisstefnu, stéttabarįttu eša jafnašarhugsjón“; žaš sé ķ raun ekkert sósķalķskt viš žessi einkenni hinnar nżju alręšishyggju.

Žetta viršist ķ beinni andstöšu viš žaš algenga višhorf, aš minnsta kosti mešal hęgrimanna, aš „woke“ hugmyndafręšin sé vinstri sinnuš ķ grunninn, og sé afleišing žeirra ķtaka sem sósķalistar hafi nįš ķ vestręnum samfélögum gegnum įróšur og yfirtöku grunnstofnana, ķ samręmi viš kenningu Dusche (og Gramscii) um „hina löngu göngu gegnum stofnanirnar“.

Hver er žį rökstušningur Elmers hér?

Elmer vitnar ķ einkunnarorš nasista „Kraft durch Freude“ (styrkur ķ gegnum gleši), og bendir į hvernig žaš sé„draumurinn um einingu žjóšarinnar, minningin um fallnar hetjur“ sem liggi aš baki fasistakvešjunni, aš bakiaušfśsri undirgefni viš leištogann, og žaš sé į kitsinu sem fagurfręši alręšishyggjunnar byggi.

Į žetta hafa raunar fleiri bent: Samkvęmt listfręšingnum Monicu Kjellman-Chapin er algengt aš kitsinu, vélręnni list sem aušvelt er aš neyta og vekur vęmnar tilfinningar, sé beitt af alręšisstjórnum sem tęki til stjórnunar og innrętingar.“ Ķ Óbęrilegum léttleika tilverunnar (Reykjavķk, 1986) segir Milan Kundera:

Kitsiš kreistir fram tvö tįr. Fyrra tįriš segir: En hvaš žaš er fallegt aš sjį krakka hlaupa um grasflöt!

Seinna tįriš segir: En hvaš žaš er fallegt aš klökkna eins og allt mannkyniš viš aš sjį krakka hlaupa um grasflöt!

Einungis sķšara tįriš veldur žvķ aš kitsiš er kits.

Bręšralag mannanna getur aldrei grundvallast į öšru en kitsi.“

„Woke“, segir Elmer, er jafngildi kitsins. Aš „taka hnéš“, klappa fyrir heilbrigšisstarfsfólki, fylgja órökréttum tilskipunum, „ķ žįgu heildarinnar“, eša eins og er lķklega algengara, ašeins til aš sżnast, er ķ ešli sķnu žaš sama og aš klökkna eins og allt mannkyniš viš aš sjį krakka hlaupa um grasflöt. Og žessi samstaša, sem į endanum er fölsk samstaša, er lķka drifkrafturinn žegar mśgurinn snżst gegn žeim sem ekki hlżša, gegn óbólusettum, gegn žeim sem neita aš „taka hnéš“, gegn žeim sem hafa hugrekki til aš rugla og vekja efasemdir um hina višteknu skošun, til dęmis žegar svartur mašur klęšist stuttermabol meš slagoršinu „White lives matter“. Žvķ ķ ešli sķnu snżst „woke“, rétt eins og kitsiš, um śtilokun; žeir grimmustu eru gjarnavęmnastir allra.

Ofurróttęk afstęšishyggja

„Woke“ hugmyndafręšin sem lįtiš er lķta śt fyrir aš snśist um menningarlegt andóf hinna jašarsettu og kśgušu er nś oršin opinber hugmyndafręši lķföryggisrķkisins, sem į grunni hennar réttlętir stöšugt eftirlit, ritskošun og ę öflugri stżringu rķkisvaldsins į lķffręšilegri tilveru okkar, segir Elmer. „Woke“ er žegar Justin Trudeau „tekur hnéš“ ķ mótmęlum Black Lives Matter ķ Ottawa įriš 2020 og śthśšar svo, tveimur įrum sķšar, žeim sem andmęla gerręšistilburšum hans, kallar žį žjófa, ofstękismenn, kynžįttahatara og gyšingahatara, kallar višhorf žeirra óįsęttanleg, sakar žingmenn sem andmęla fasķskri hegšun hans um aš standa meš hakakrossinum, og lętur loka bankareikningum žeirra sem styšja barįttuna gegn löglausu ofbeldi hans og krefjast žess aš lög og stjórnarskrį séu virt. „Engin önnur hreyfing, sķšan fasisminn var og hét, hefur lagt sig eins ķ framkróka um aš skapa grundvöll fyrir lagalegar og pólitķskar breytingar til aš styšja viš kapķtalisma ķ daušateygjunum“ segir Elmer (117).

Elmer bendir į hvernig mótmęli sem voru ķ samręmi viš „woke“ hugmyndafręšina voru ekki ašeins lišin heldur litiš į meš velžóknun mešan samfélagiš var drepiš ķ dróma sóttvarnarašgerša, en žeir sem mótmęltu lokunum og höftum til aš verja lķfsvišurvęri sitt voru hundeltir, sektašir eša fangelsašir. Įstęšan fyrir žessu er sś, segir Elmer, aš yfirvöldum stafar engin ógn af „woke“; žaš snżst einungis um um réttrśnaš, umburšarleysi og helgisiši, žaš er andbyltingarsinnaš, en „sér markašinn sem eina mögulega farveg breytinga“ (120), og sķšast en ekki sķst skapar žaš tękifęri til aš framfylgja og žróa enn frekar takmarkanir į mįlfrelsi og persónufrelsi, lykilskref į leišinni til fasismans. „ ... Ķ stuttu mįli, meš žvķ aš aušvelda kapķtalismanum aš skapa alręši lķföryggisrķkisins  – er „woke“ ekki frjįlslynt, og žaš er sannarlega ekki sósķalķskt: „Woke“ er fasķskt.“(121)

Eitt af lykileinkennum „woke“ hugmyndafręšinnar er algjört óžol gagnvart rökręšu, gagnvart röklegri hugsun, og viš sjįum sömu tilhneigingu ķ žeim fjarstęšum, aftengingu viš veruleikann og mótsagnakenndu višhorfum sem breišst hafa śt ķ tengslum viš kórónafaraldurinn. Fyrir žį sem ašhyllast „woke“ er žaš eina sem skiptir mįli žeirra eigin persónulega upplifun, einkareynslan. En ķ heimi žar sem öll merking er einkaleg getur engin merking veriš til; einkamįl er ómögulegt, segir Wittgenstein, žvķ höfundur žess getur ekki skiliš žaš sjįlfur. Ķ almennari skilningi gętum viš litiš į skilgreiningu Hönnu Arendt į almennri skynsemi sem sameiginlegri skynjun okkar į heiminum, og hvernig žessi sameiginlega skynjun grundvallast į sameiginlegu tungumįli, sameiginlegum sögum og sameiginlegri ašferš til aš hugsa; įn žessara grundvallaržįtta er samfélagiš ķ raun ekki lengur til.

Einangrun einstaklingsins er forsenda alręšisins

Eins og Elmer bendir į, og ašrir, žar į mešal Arendt, hafa bent į įšur, er einangrun einstaklingsins ein af lykilforsendum žess aš hęgt sé aš koma į og višhalda alręši. Žetta skildi Stalķn vel žegar hann lét leysa upp öll félög og klśbba; jafnvel skįkfélög voru ekki undanskilin, žvķ til aš koma į sönnu alręši veršur aš einangra fólk frį hvort öšru, hindra aš žaš myndi félagsleg tengsl. Höfnun „woke“ hugmyndafręšinnar į öllu öšru en einkareynslunni er žvķ afar mikilvęgur hornsteinn hins nżja fasisma sem Elmer óttast aš sé handan viš horniš. En žaš eru ekki ašeins hin sżnilegu ummerki einangrunarinnar, svo sem skilyršislaus hlżšni viš grķmuskyldu og innilokun sem leggja žennan grundvöll, heldur ekki sķšur sś einangrun sem grundvallast į afneitun į sameiginlegri skynjun, sem er bein afleišing róttękrar afstęšishyggju sem tekur ekkert sem gilt nema einstaklingsbundna huglęga reynslu. Og žar sem samfélagsbreytingar knśnar įfram af fólkinu, byltingarkenndar eša ekki, byggjast į möguleikanum til aš koma saman, ręša hugmyndir og skipuleggja ašgeršir, sjįum viš hversu eyšileggjandi slķk hugmyndafręši er fyrir alla slķka višleitni, jafnt į vinstri og hęgri vęng stjórnmįlanna; hśn ógnar öllu raunverulegu stjórnmįlastarfi. Og žaš segir sig sjįlft, aš ķ samfélagi sem hafnar öllu öšru en einkareynslu - ef viš getum einu sinni kallaš žaš samfélag – getur engin löggjöf haldiš velli, og žar meš engin mannréttindi.

Umfjöllun Elmers um „woke“-hugmyndafręšina er mišlęg ķ gagnrżni hans, en um leiš ašeins hluti vķšfešmrar greiningar hans į fasismanum, grundvelli hans og ummerkjum um yfirvofandi endurvakningu hans. Hann rekur greiningu Umberto Eco į einkennum hins „eilķfa“ fasisma, fjallar į gagnrżninn hįtt um skilgreiningu Hayeks į fasisma, fjallar um og skżrir flókinn hugmyndaramma Giorgio Agamben sem liggur til grundvallar sżn hans į stöšu nśtķmamannsins sem homo sacer – žess sem er śtilokašur, en um leiš ofurseldur valdinu - innan lķföryggisrķkisins, kafar ofan ķ tęknižróunina sem leyfir stöšugt eftirlit yfirvalda og kemst aš žeirri nišurstöšu aš ef ekkert er aš gert séum viš į leiš ķ įtt aš nżrri tegund fasķsks alręšis, sem sé kapķtalķskt ķ ešli sķnu og sem nęr ómögulegt sé aš brjótast undan žegar žvķ hefur einu sinni veriš komiš į. Sś stašreynd aš greining hans er byggš į sósķalķsku sjónarhorni fremur en hęgrisinnušu gefur henni vissulega aukiš vęgi; hér gęti veriš kominn sį grunnur aš gagnrżninni umręšu mešal vinstrisinnašra menntamanna um atburši undanfarinna missera, sem sįrlega hefur skort.

Gildi vinįttunnar

Undir lok bókarinnar fjallar Elmer um forngrķska vinįttuhugtakiš sem mögulega śtgönguleiš. Hjį Forngrikkjum, segir hann, var vinįtta mešal borgaranna (philia) grundvallaratriši ķ velferš borgarrķkisins (polis) og einmitt į žvķ byggist hugmyndin um vestręnt lżšręši. Žetta vinįttuhugtak er frįbrugšiš žvķ sem viš eigum aš venjast. Viš sjįum vinįttu sem žį nįnd sem viš leitum eftir til aš foršast firringuna sem stafar af stöšugri opinberun einkalķfs okkar, segir Elmer. Vinįtta er žvķ ašeins til stašar ķ einkalķfinu. En hjį Forngrikkjum voru borgararnir ašeins sameinašir innan borgarrķkisins gegnum stöšuga samręšu og rökręšu. Kjarni vinįttunnar fólst ķ žvķ aš koma saman og ręša mįlefni samfélagsins, ekki ašeins ķ persónulegum samskiptum og samręšum um okkur sjįlf viš žį sem standa okkur nęst, heldur ķ samtali sem byggir į sameiginlegum hagsmunum okkar sem žegnar og žįtttakendur ķ samfélaginu. Aš sögn Elmers er žaš vinįtta af žessu tagi, tengslin sem myndast į milli įbyrgra virkra borgara, sem gęti og ętti aš koma ķ staš bręšralags žeirra sem rįšist er į meš žöggun, ritskošun, innilokun og öšrum kśgunarašferšum. Ķ stuttu mįli, Elmer hvetur okkur til aš taka alvarlega įbyrgš okkar sem samfélagsžegnar ķ staš žess aš vera eingöngu neytendur sem lįta sig stjórnmįl og samfélag engu varša; aš viš komum aš nżju saman į torginu, til aš takast į um hugmyndir, žróa višhorf okkar įfram gegnum rökręšu, en įvallt į grundvelli vinįttunnar, ķ hinum forngrķska skilningi.

Greinin birtist į https://krossgotur.is og į ensku į vef Brownstone Institute


Hnignun réttarrķkisins, žöggun ķ Lettlandi og yfirtaka aušhringa į heilbrigšiskerfum

Krossgötur eru vefmišill hins nżstofnaša félags Mįlfrelsi - samtök um frjįlsa og opna umręšu, lżšręši og mannréttindi. Ķ dag birtum viš žrjįr greinar um mikilvęg mįlefni sem varša okkur öll.
 
Arnar Žór Jónsson fjallar um veika stöšu réttarrķkisins, sem opinberast hefur į sķšustu žremur įrum. Arnar segir mešal annars: "Fjöl­mišlar hafa śt­varpaš įróšri, żkt hętt­una af veirunni og kęft nišur um­fjöll­un um sprautuskaša, ķ žeim til­gangi aš afla stušnings viš sótt­varnaašgeršir. Ašgeršir žess­ar grófu und­an lżšręšis­legu stjórn­ar­fari meš žvķ aš koma į fį­menn­is­stjórn žar sem hlżšni viš vald­hafa yf­ir­tromp­ar sjįlfręši ein­stak­lings­ins."
 
Jón Karl Stefįnsson fjallar um hvernig stórfyrirtęki hafa sölsaš undir sig öll völd ķ heilbrigšismįlum gegnum svokallaš "public private partnership" og hversu hįšar stofnanir į borš viš WHO eru nś hagsmunum slķkra fyrirtękja. Jón Karl bendir į žį slįandi stašreynd aš "ójöfnušur į heimsvķsu er nś sambęrilegur viš žaš sem var į hįmarki nżlendutķmans. Efnahagslega séš hafa heildarįhrif ašgerša vegna covid-19 veriš mesti fjįraustur frį hinum fįtękari til hinna rķkari sem nokkurn tķmann hefur įtt sér staš." Vönduš greining, studd fjölda heimilda.
 
Andri Siguršsson skrifar um lokun sjįlfstęšu sjónvarpsstöšvarinnar TV Dohzt ķ Lettlandi, en žessi rśssneska stöš hafši flśiš heimalandiš vegna hafta į mįlfrelsi og ofsókna žar. Nś mętir hśn sömu höftum ķ "frjįlsu lżšręšissamfélagi" Lettlands. Tilefni lokunarinnar viršist tępast ķ takt viš višbrögšin og samtökin Fréttamenn įn landamęra hafa brugšist viš og krafist žess aš lettesk stjórnvöld afturkalli įkvöršun sķna.
 
Frekari upplżsingar um félagiš mį sjį į vef žess https://krossgotur.is
Til aš skrį sig ķ félagiš mį senda póst į krossgotur@proton.me

Viš megum aldrei gleyma

Samkvęmt Sameinušu žjóšunum hafa höft og lokanir vegna kórónaveirunnar žegar valdiš dauša hundruša žśsunda barna ķ žrišja heiminum. Röskun vegna lokana skóla hefur grafalvarlegar afleišingar fyrir börn. Og eins og rannsóknir hafa žegar sżnt, höfšu žessar ašgeršir engin teljandi įhrif į daušsföll af völdum Covid-19, en eiga eflaust stóran žįtt ķ aukningu umframdaušsfalla af öšrum orsökum. Nś, žegar tilraunir til aš hęgja į eša stöšva śtbreišslu veirunnar, annaš hvort meš lokunum eša bólusetningu, hafa mistekist, og hśn er oršin landlęg, er kominn tķmi til aš halda įfram. En žaš er ekki kominn tķmi til aš gleyma. Žvķ ef viš gleymum er hętta į aš viš endurtökum žessa skelfilegu tilraun.

Ķ stuttu mįli er stašan žessi: Upplżsingar um įrangursleysi og alvarlegar afleišingar sóttvarnarašgerša koma hęgt og rólega fram. Sķfellt meiri upplżsingar um hamfarirnar af völdum žeirra eru aš koma upp į yfirboršiš, jafnvel teknar aš birtast ķ meginstraumsmišlum. Fólk er fariš aš finna efnahagslegu afleišingarnar į eigin skinni og tilraunir til aš hengja žęr allar į strķšiš ķ Śkraķnu eru dęmdar til aš mistakast. Jafnvel žótt meirihluti hinna bólusettu kunni enn aš halda fast ķ žį trś sķna aš bólusetningin hafi komiš žeim aš gagni, žį er gagnsleysi efnanna og vķsbendingar um umframdįnartķšni af žeirra völdum ķ raun of augljóst til aš hęgt sé aš neita žvķ. Og nś kemur jafnvel ķ ljós aš upprunalegu fullyršingarnar um virkni voru byggšar į fölsun gagna.

Į sama tķma hafa flestir gerst virkir žįtttakendur ķ aš żta undir oršręšuna um gagnsemi lokana og bólusetninga. Žeir hafa endurtekiš möntrurnar svo oft aš žeir eru sjįlfir oršnir hagašilar; oršręšan er einnig žeirra, sem žżšir aš žaš er erfitt aš skipta um skošun. Žaš er erfitt aš višurkenna aš mašur hafi veriš blekktur, sérstaklega žegar mašur hefur sjįlfur tekiš virkan žįtt ķ aš blekkja ašra. Og ef mašur hefur gengiš hart fram ķ aš śtskśfa óbólusettum vinum og ęttingjum sér mašur kannski enga leiš til baka.

Flestir trśa enn hinni opinberu frįsögn, telja žį sem efast um bóluefnin brjįlaša „bólusetningarandstęšinga“ og trśin į gagnsemi lokananna grundvallast į mjög sterkri innsęisvillu sem erfitt er aš komast undan. Aš višurkenna aš žaš sem mašur hefur stutt af heilum hug valdi ekki ašeins eymd og dauša um allan heim, en skaši einnig manns eigin börn fyrir lķfstķš er lķklega of erfitt fyrir flesta. Žvķ loka žeir augunum.

Varnašarorš įšur en lengra er haldiš: Nįnast strax ķ upphafi įttaši ég mig į žvķ aš žaš var eitthvaš gruggugt viš frįsögnina sem haldiš var aš okkur; žaš var svo mikiš misręmi į milli stašreyndanna og frįsagnarinnar. Reyndar hafši ég einbeitt mér aš beitingu gagnrżninnar, röklegrar hugsunar ķ ašdragandanum, og gaf śt bók um efniš rétt įšur en heimsfaraldurinn skall į. Gagnrżnin hugsun var mér žvķ ofarlega ķ huga į žessum tķma. Ķ megindrįttum hafa spįr mķnar reynst réttar, hvort sem žęr snśa aš afleišingum sóttvarnarašgerša, įrangursleysi bólusetninganna, gagnsleysi grķmunotkunar og hafta til aš hindra smit. En žaš aš hafa rétt fyrir sér um eitt atriši žżšir ekki aš mašur hafi endilega rétt fyrir žér um önnur, og žaš aš ég tilheyri litlum minnihlutahópi meš sterkar skošanir gęti vel spillt greiningu minni og spįm.

En hvaš sem žvķ lķšur er mat mitt nś žetta: Ég tel aš viš séum aš nįlgast tķmamót. Stašreyndirnar tala sķnu mįli og stašreyndir hafa žann pirrandi vana aš koma į daginn; į endanum gera žęr žaš alltaf. Viš erum enn į stigi afneitunarinnar, viš höldum okkur enn viš rangar skošanir okkar, viš erum enn ekki fęr um aš skilja afleišingar žess sem okkur var gert; sem viš geršum okkur sjįlf, kannski meš žvķ aš verša fjöldadįleišslu aš brįš eins og sįlfręšingurinn Mattias Desmet hefur getiš sér til um. En žetta stig getur ekki varaš lengi; žetta er logniš į undan storminum.

Fęst gerum viš okkur grein fyrir aš stormurinn er aš skella į. En žau sem spyrja spurninga og geta hugsaš skżrt og gagnrżniš, žau sem sjį hvernig lokanir og hindranir, įsamt įšur óžekktri peningaprentun hafa leitt af sér veršbólgu, truflanir ķ ašfangakešjum og vöruskort, žau okkar sem botna jafnvel svolķtiš ķ sįlfręši og įtta sig į žeim hrikalegu afleišingum sem lokanir skóla, grķmunotkun og einangrun hefur haft į börnin okkar, žau sem hafa lesiš skżrslurnar um vaxandi hungur og umframdaušsföll af völdum einangrunar og truflana ķ heilbrigšisžjónustunni, žau sem geta lesiš og skiliš lęknisfręšilegar rannsóknir og skiliš gögnin um virkni bóluefnanna og skżrslur um aukaverkanir af žeirra völdum, žau sjį vķsbendingarnar og geta į grunni žeirra horft fram į veginn og spįš fyrir um hvert viš stefnum.

Margar af langtķmaafleišingunum munu koma hęgt fram. Versnandi menntun barna, sįlręnn skaši; žetta opinberast hęgt og orsakasambandiš er flestum kannski ekki ljóst. Hungur og daušsföll ķ löndum žrišja heimsins verša hunsuš į hinum velmegandi Vesturlöndum eins og venjulega, žó ekki ķ žeim löndum sem verša fyrir įhrifunum. Skašinn af bólusetningarherferšunum veršur sżnilegri eftir žvķ sem tķminn lķšur, sérstaklega ef svartsżnustu spįr um įhrifin į heilsu fólks ganga eftir. En žaš er hinn efnahagslegi veruleiki sem viš stöndum frammi fyrir sem veršur hįvęrasta vakningin. Aukin veršbólga rżrir efnahagsstöšu fólks hratt. Margir munu missa heimili sķn, lķfskjör munu versna, žeir fįtękustu munu svelta.

Į Ķslandi, eftir fjįrmįlahruniš 2008, žegar gengi krónunnar féll um helming og allir bankar landsins fóru į hausinn, misstu žśsundir heimili sķn og atvinnuleysi stórjókst. Snemma įrs 2009 uršu vķštęk mótmęli til žess aš hrekja lżšręšislega kjörna rķkisstjórn frį völdum. Almenningur snerist gegn hinum įhęttusęknu bankamönnum, sem allir dįšust aš nokkrum mįnušum įšur, ķ blindri trś į óbilandi hugvitssemi ķslenskra fjįrmįla- og višskiptamanna; og aušvitaš gegn stjórnmįlamönnum fyrir aš hafa ekki séš óvešursskżin sem voru į lofti.

Hverju veršur kennt um aš žessu sinni? Veršur žaš bara Pśtķn? Žaš er ólķklegt, aš minnsta kosti mun sś skżring ekki duga lengi; fólk mun leita sökudólganna ķ eigin nįgrenni. Bandarķkjamenn, Kķnverjar, Afrķkubśar, Indverjar, sem margir hverjir hafa varla heyrt um Śkraķnu og sjį Evrópu sem lķtilvęgan og hrörnandi heimshluta, hversu lķklegt er aš žeir kenna fjarlęgum strķšsherra um, žegar žeirra eigin stjórnmįlamenn hafa ekki ašeins ekki svikiš loforš sķn heldur logiš aš žeim lķka ķ stórum stķl?

Efnahagslegar afleišingar munu žvinga fólk til efasemda um annaš sem frį stjórnvöldum kemur. Žegar fólk hefur įttaš sig į žvķ hvaš veldur veršbólgu og gengisfellingu lķfeyrisins, tekur žaš aš efast um bólusetningarnar, žó ekki vęri nema vegna aukins fjölda daušsfalla og skašlegra įhrifa sem margir upplifa. Og žegar mašur hefur fundiš einhvern til aš kenna um eitt fylgir annaš gjarna į eftir, sérstaklega ef hann hefur ekki veriš alveg heišarlegur. Žś įkvašst aš trśa žeim, jafnvel žótt žig grunaši aš žaš sem žeir sögšu vęri ekki satt; žś valdir aš lķta framhjį žvķ, en nśna; nśna hafa žeir gert mér žetta, ég er aš missa heimili mitt, ég get ekki fętt fjölskylduna, ég glķmi enn viš langvarandi aukaverkanir sķšan ég var bólusett, dóttir mķn hefur veriš žunglynd sķšan skólunum var lokaš og žaš fer bara versnandi; hvaš ég var vitlaus aš trśa žessum ręflum! Svona mun hlutunum vinda fram. Vendipunkturinn veršur efnahagsįfalliš. Hitt fylgir ķ kjölfariš.

En hvaš svo? Margir af lykilmönnunum į bakviš hamfarirnar eru žegar teknir aš fjarlęgja sig frį fyrri įróšri sķnum. Nokkrir, eins og hinn breski Mark Woolhouse viršast jafnvel sjį eftir gjöršum sķnum. En žeir verša fleiri sem einskis išrast. Fyrr į įrinu sagši ķslenski sóttvarnalęknirinn ķ vištali aš sóttvarnarašgeršir hér hefšu ekki veriš nógu strangar. Og hann sakaši žį fįu stjórnmįlamenn sem létu ķ ljós efasemdir og höfšu įhyggjur af velferš samfélagsins ķ heild, um aš grafa undan samstöšunni į bak viš ašgerširnar. Eins og hann vęri keisarinn, stjórnmįlamennirnir ašeins žjónar hans. Og hann er ekki einn um žetta. Margt af žessu fólki mun halda įfram aš żta undir frįsögnina žó hśn molni ķ kringum žaš. Žetta fólk veršur fyrstu skotmörk reiši almennings. Svo verša žaš stjórnmįlamenn, lyfjafyrirtęki, fjölmišlar og tęknirisar.

Aš sjįlfsögšu veršur barist į móti af hörku. Allra leiša veršur leitaš til aš blekkja, žagga og afvegaleiša žegar frįsögnin byrjar aš molna; allt gert til aš fela ósannindin og skašann. Žrżstingur į įframhaldandi grķmunotkun, endurnżjašar lokunarašgeršir og bólusetningaskķrteini mun halda įfram um stund. Og viš megum ekki gleyma žvķ aš hér eru miklir hagsmunir ķ hśfi; fyrir vissar mjög stórar atvinnugreinar eru samfélagslokanir og einangrun gušsgjöf; mannleg samskipti eru ógn viš hagsmuni žeirra. Ritskošunin veršur aukin enn frekar. En žrįtt fyrir öll völdin, peningana og tęknina munu stašreyndirnar koma ķ ljós, sannleikurinn sigrar į endanum. Hann gerir žaš alltaf.

Sumir gętu sagt aš ég sé of bjartsżnn, aš viš séum nś žegar undir stjórn samsęrisafla fjölmišla, tęknirisa og spilltra embęttismanna, žaš sé engin leiš til baka. En er žaš virkilega svo? Ekki er langt sķšan tilraun Bandarķkjanna til aš framselja fordęmalaus völd til WHO var afstżrt, sem ašallega mį žakka afrķskum leištogum og höršum mótmęlum almennings. Bólusetningapassarnir eru aš hverfa og hvaš mun aš lokum verša śr žeim įętlunum sem enn eru til um slķkt er óljóst. En aušvitaš er hęttan enn fyrir hendi.

En žaš sem raunverulega skiptir mįli er hvernig viš bregšumst viš žegar frįsögnin molnar. Ętlum viš bara aš yppta öxlum og halda įfram daglegu lķfi okkar, įn tillits til ógnarinnar sem stešjar aš frelsi okkar og mennsku? Eša munum viš horfast ķ augu viš afleišingar žess aš viš höfum ekki hugsaš gagnrżniš, afleišingar trśgirni okkar og skorts į sišferšilegum heilindum, eins og žżska žjóšin neyddist til aš gera eftir sķšari heimsstyrjöldina, eins og Ķslendingar žurftu aš gera eftir įriš 2008? Munum viš aš draga žį sem bera įbyrgšina fyrir dómstóla? Munum viš lęra, enn og aftur į erfišan hįtt, hvernig žaš eina sem getur komiš ķ veg fyrir slķkar hörmungar ķ framtķšinni er aš axla įbyrgš sem hugsandi einstaklingar sem efast? Og munum viš loksins skilja mikilvęgi žeirrar nišurstöšu Hönnu Arendt ķ Uppruna alręšishyggjunnar, aš hversu gallaš sem žaš kann aš vera, žį er žaš ašeins fullvalda žjóšrķki frjįlsra manna, stjórnaš af kjörnum fulltrśum sem taka įbyrgš sķna alvarlega; eins og Fęreyingar geršu mešan faraldurinn stóš yfir; en ekki embęttismenn sem enginn hefur kosiš, yfiržjóšleg samtök eša risafyrirtęki; aš einungis žjóšrķkiš er raunverulega fęrt um aš standa vörš um almenn mannréttindi?

Viš veršum aš halda įfram. Viš veršum aš endurreisa samfélög okkar, endurreisa sišferšileg gildi okkar og réttindi, endurreisa traust į vķsindum og traust milli fólks. En til aš halda įfram ķ raun og veru veršum viš fyrst aš horfast ķ augu viš, skilja og bregšast viš rótum hörmunganna og taka fulla įbyrgš į žvķ hlutverki sem hvert og eitt okkar gegndi. Žess vegna megum viš ekki gleyma. Viš megum aldrei gleyma.

Greinin birtist fyrst į ensku į vef Brownstone Institute ķ jśnķ, 2022 og į ķslensku į krossgötur.is ķ nóvember.


Afsökunarbeišni Danielle Smith og Gušni Th. Jóhannesson

Enn hafa ekki margir stjórnmįlamenn bešist afsökunar į framferši sķnu undanfarin tęp žrjś įr, hvort sem žaš hefur snśist um aš eyšileggja framtķš barna, drepa fólk śr hungri eša reka žaš śr starfi vegna afstöšu til lyfjagjafar. Imran Khan, forsętisrįšherra Pakistans baš žó žjóš sķna afsökunar į "sóttvarnarašgeršum" strax ķ aprķl 2020, sérstaklega daglaunafólkiš, götusalana og annaš fįtękt fólk sem žurfti aš žola hungur og gat ekki fętt börn sķn. Einhverjir fleiri žjóšarleištogar hafa višurkennt aš hafa gengiš of langt. En Danielle Smith, forsętisrįšherra Albertafylkis ķ Kanada er fyrst til aš bišjast fyrirgefningar į aš hafa rekiš rķkisstarfsmenn śr starfi fyrir aš žiggja ekki bóluefnin.
Nś bķšum viš og sjįum hvort fleiri leištogar stķga fram og bišjast fyrirgefningar į žeim skaša sem žeir hafa valdiš öšrum meš žvingunum eša įkalli um śtilokun, įn žess aš reyna aš réttlęta gjöršir sķnar. Hér mį t.d. nefna Gušna Th. Jóhannesson sem ķ žingsetningarręšu į sķšasta įri sakaši žį sem ekki žįšu "bólusetningu" viš kóvķt um aš nżta sér "rangsnśinn" rétt "til aš smita ašra".
Viš, žessi fįmenni hópur, sem horfši fremur į gögn og rannsóknir en hręšsluįróšursfundi "žrķeykisins"; sem héldum haus fremur en aš verša sjśkleikanum aš brįš, höfum žurft aš žola atlögur frį fólki sem viš töldum til vina okkar, įsakanir um gešbilun og illmennsku, bķšum einnig. En kannski er sś biš til einskis?
Jeffrey Tucker fjallar hér um fyrirgefninguna, og bendir į aš hśn snżst ekki ašeins um einstaklinginn sjįlfan, heldur snżst hśn ekki sķšur um samfélagiš, sį sem getur bešist fyrirgefningar er um leiš aš žroska sjįlfan sig ķ samfélagi viš ašra. 

Śrvinnslan ekki ķ lagi?

Ég hef reyndar aldrei skiliš hvaš Śrvinnslusjóšur gerir. Held aš hann geri reyndar alls ekki neitt heldur sé hann einungis vettvangur til aš endurnżta śtrunna framsóknarmenn sem fį ekki alvöru vinnu.

Ekki hefur forstjóranum greinilega gengiš vel aš vinna śr upplżsingum um nišurlagningu aukastarfsins fyrst žaš hefur tekiš sjö įr og einhver annar žurft aš taka verkiš aš sér aš lokum. Hann hefur til dęmis ekki veitt žvķ neina athygli aš hann hafi aldrei unniš handtak ķ žessu starfi sķnu ķ sjö įr.

En hjį sjóši sem gerir ekkert er kannski ekki von į öšru.

Man ekki betur en aš fyrir nokkrum įrum hafi mašur į Akureyri veriš dęmdur ķ fangelsi fyrir aš hirša peninga sem banki lagši fyrir slysni inn į reikninginn hans.

Er einhver munur hér? Žarf ekki bara aš vinna śr framkvęmdastjóranum į žar til geršri stofnun meš svolķtiš takmörkušu feršafrelsi og gaddavķr ķ kring?


mbl.is Žįši 10 milljónir ķ ofgreidd laun
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

"Segšu ašeins žaš sem viš viljum heyra, eša viš sviptum žig lķfsvišurvęrinu"

Žann 15. september sl. lokaši greišslumišlunin Paypal reikningum breska blašamannsins Toby Young, Daily Sceptic vefmišilsins sem er gagnrżninn į stefnu stjórnvalda ķ żmsum mįlum, og Free Speech Union, sem eru samtök til varnar mįlfrelsi. Toby Young er ķ forsvari fyrir bęši Daily Sceptic og Free Speech Union. Tilraunir til aš fį haldbęrar skżringar į įkvöršun fyrirtękisins eša snśa henni viš bįru engan įrangur og 22. september var greint frį mįlinu opinberlega.

Breskir stjórnmįlamenn bregšast viš haftatilburšum Paypal

En ķ žetta skipti kom hįttsemi Paypal ķ bakiš į fyrirtękinu. Toby Young, sem einnig er ašstošarritstjóri hins žekkta vikurits Spectator, vakti strax athygli į mįlinu, hópur žingmanna skoraši į višskiptarįšherrann aš bregšast viš. Žann 27. september fordęmdi svo rįšherrann, Jacob Rees-Mogg ašgeršir Paypal og krafšist žess aš fyrirtękiš léti tafarlaust af tilraunum til aš hefta tjįningarfrelsi višskiptavina sinna. Ķ kjölfariš opnaši Paypal alla reikningana aš nżju. Nś mį bśast viš löggjöf gegn slķku framferši į Bretlandi.

Toby Young er svo sannarlega ekki einn um aš hafa oršiš fyrir baršinu į tilraunum greišslumišlunarfyrirtękja til aš hefta tjįningarfrelsi. Samtök sem berjast fyrir rétti barna til menntunar, vinstrisinnašir vefmišlar, samtök samkynhneigšra og fleiri ašilar hafa lent ķ žvķ sama. Kannski varš žaš tjįningarfrelsinu til happs ķ žetta sinn aš Paypal valdi sér žarna óheppilegan andstęšing, žekktan blašamann meš sterk pólitķsk tengsl.

Ritskošunarišnašurinn heftir frjįlsa umręšu

Flest höfum viš vęntanlega oršiš vör viš ritskošun samfélagsmišla gagnvart öllu efni sem fer ķ bįga viš stefnu og ašgeršir stjórnvalda ķ heilbrigšismįlum undanfarin tęp žrjś įr, sama hversu misrįšnar ašgerširnar eru og į hversu veikum vķsindalegum grunni stefnan byggir. Žessi ritskošun byggir aš mestu į fullyršingum hinna vel fjįrmögnušu „fact-check“ upplżsingaveitna.

Žaš er kaldhęšnislegt aš tveimur dögum įšur en upplżsingar um ašgeršir Paypal gegn Daily Sceptic voru geršar opinberar stóš ég ķ ströngu viš aš hrekja rangfęrslur einnar slķkrar veitu, sem hafši įkvešiš aš umfjöllun um žį įkvöršun danskra yfirvalda aš neita žorra fólks undir fimmtugu um bólusetningu gegn Covid-19, fęli ķ sér „falsfréttir“. Grein mķn ķ Daily Sceptic um efniš nokkrum dögum įšur, tķst Toby Young um greinina og öll önnur umfjöllun sem vķsaši til įkvöršunar Dana fékk nś stimpilinn „rangar upplżsingar“ į samfélagsmišlum.

Žetta er ašeins eitt lķtiš dęmi um ritskošunina. Ummerki hennar sjįst glöggt į efnisvali flestra fjölmišla, sem ekki žora aš ganga gegn ritskošurunum. Jafnvel höfundar vķsindagreina viršast telja sig žurfa aš beita sjįlfsritskošun. Nżlegt dęmi um žetta er ķslensk rannsókn sem sżndi aš lķkur į Covid-19 smiti mešal bólusettra vęru 42% hęrri en annarra, og sem ašrar rannsóknir hafa sķšan stašfest, en ķ inngangi lżstu höfundar muninum sem „smįvęgilegum“!

Atlagan aš tjįningarfrelsinu komin į annaš stig

Žegar réttar upplżsingar fį ekki aš koma fram eru rangar įkvaršanir teknar. En meš ašgeršum fjįrmįlastofnana er atlagan aš tjįningarfrelsinu komin į annaš og alvarlegra stig, žvķ žar er rįšist beint gegn lķfsafkomu fólks. Žess er skemmst aš minnast aš snemma į įrinu žröngvušu kanadķsk stjórnvöld bönkum til aš frysta reikninga fólks sem stutt hafši mótmęli vörubķlstjóra gegn žvingašri lyfjagjöf aš višlögšum atvinnumissi.

Eftir aš mįl Free Speech Union og Daily Sceptic kom upp hefur komiš į daginn aš fleiri greišslumišlunarfyrirtęki hafa stundaš svipuš vinnubrögš. Verši įform um afnįm reišufjįr og opinberar rafmyntir aš veruleika geta stjórnvöld vandręšalaust beitt fólk fjįrhagslegum žvingunum vegna skošana žess. Ekki žarf žį lengur į žvķ samrįši viš einkafyrirtęki aš halda, sem upplżst hefur veriš um ķ mįlaferlum vķsindamannanna Martin Kulldorff, Jay Bhattachariya og fleiri gegn bandarķskum stjórnvöldum og samfélagsmišlum.

Skylda stjórnvalda aš verja tjįningarfrelsiš, ekki aš vega aš žvķ

Žaš er grunnhlutverk stjórnvalda aš verja tjįningar- og persónufrelsi almennings. Stjórnvöld sem beita sér fyrir höftum į tjįningarfrelsi, annaš hvort beint, eša bak viš tjöldin meš žvķ aš žrżsta į einkafyrirtęki, hafa ķ raun glataš lögmęti sķnu. Breskir žingmenn viršast nś hafa risiš upp og vonandi gerist žaš vķšar, og sem fyrst. En į endanum er žaš hlutverk okkar, almennings ķ hverju landi, aš standa vörš um réttindi okkar. Hér er um sjįlfan grundvöll hins frjįlsa lżšręšissamfélags aš tefla.

Birt ķ Morgunblašinu 30. september 2022


Widerspruch macht frei!

Eitt af uppįhaldsvišfangsefnum žżska vķsindamannsins sem skrifar į Substack undir nafninu Eugyppius eru uppįtęki žżska heilbrigšisrįšherrans, Karls Lauterbach, sem nżlega veiktist af Covid-19 žrįtt fyrir fjórar bóluefnissprautur.

Ég gef Eugyppiusi oršiš:

„We saw last week that Lauterbach’s proposed Infection Protection Act will authorise the German federal states to reimpose mask mandates, with bizarre exemptions for the “freshly vaccinated” – those who have been jabbed within the last three months.

...

Well, after a few days of being lampooned for his dumb rule, Lauterbach decided to address his critics. He tweeted to general astonishment that, actually, “Nobody recommends vaccination every three months,” even though just days before he had promoted rules deliberately incentivising precisely this. Faced with the obvious objections, he went further, asking: “Do you really believe that people are going to get vaccinated every three months just so they can visit restaurants without masks?” even though 48% of his own voters had just told pollsters that’s exactly what they were going to do. “If we really saw this happening,” he continued, “we’d change the rule and end the exemption.”“ 

Ķ stuttu mįli segist žżski heilbrigšisrįšherrann vilja undanžiggja žį sem eru bólusettir frį endurnżjašri grķmuskyldu, en um leiš hótar hann aš afnema undanžįguna ef almenningur nżtir sér hana og heldur įfram aš lįta bólusetja sig aftur og aftur til aš fį undanžįguna, um leiš og hann hvetur fólk til endurtekinna bólusetninga.

Sumsé, undanžįga fyrir bólusetta, en ašeins ef žeir lįta ekki bólusetja sig (og ef žeir gera žaš ekki, svei žeim žį)!

- - - - - - - - - - - - - -

Skynsemin hefur vissulega ekki notiš mikilla vinsęlda undanfarna 30 mįnuši, en nś erum viš aš ganga inn ķ tķmabil hinnar hreinu mótsagnar; mótsögnin er hinn nżi guš og Lauterbach er spįmašur hans. Setjum nś upp hiršfķflahatta og trśšanef, rétt eins og spįmašurinn gerir, og hegšum okkur eins og fįbjįnar. Viš munum fyllast barnslegri undrun og djśpri gleši žegar viš uppgötvum žann óendanlega léttleika tilverunnar sem fullkomiš frelsi frį skynseminni fęrir okkur. Föllumst ķ fašma viš mótsagnirnar: Widerspruch macht frei!


Trśir hann žį į ritskošun?

Haraldur žessi er ósįttur viš aš Elon Musk hyggist tryggja tjįningarfrelsi į Twitter. Hann segist halda įfram aš "berjast fyrir žaš sem hann trśir į".

Trśir hann žį į ritskošun?

Er hann andstęšingur tjįningarfrelsis?


mbl.is Veršur įfram og berst fyrir žvķ sem hann trśir į
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nęsta sķša »

Um bloggiš

Hitt og þetta

Höfundur

Þorsteinn Siglaugsson
Þorsteinn Siglaugsson

Heimspekingur, hagfræðingur og rekstrarráðgjafi og vonsvikinn frjálshyggjumaður.

Athugasemdir eru birtar, en aðeins ef þær eru kurteislegar að mati síðuhaldara. Dónalegum athugasemdum verður hafnað.

Feb. 2023
S M Ž M F F L
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

Nżjustu myndir

  • Screenshot 2022-04-19 at 19.22.55
  • Screenshot 2022-02-24 at 23.48.22
  • Screenshot 2022-02-24 at 23.48.22
  • Screenshot 2022-01-24 at 12.34.48
  • Screenshot 2022-01-24 at 12.34.48

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (7.2.): 3
  • Sl. sólarhring: 3
  • Sl. viku: 10
  • Frį upphafi: 284903

Annaš

  • Innlit ķ dag: 3
  • Innlit sl. viku: 10
  • Gestir ķ dag: 3
  • IP-tölur ķ dag: 3

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband