Syndin sem ekki er hęgt aš fyrirgefa

Um daginn sagši ég vini mķnum frį žvķ hversu undrandi ég vęri aš sjį aš 22% Bandarķkjamanna hefšu miklar įhyggjur[1] af žvķ aš börn žeirra myndu deyja eša verša fyrir alvarlegum skaša ef žau smitušust af kórónuveirunni, ķ ljósi žess aš eins og gögn sżna er įhęttan fyrir börn ašeins smįvęgileg[2]. Hann svaraši žvķ til aš žetta kęmi ekki endilega į óvart, žvķ eins og hann oršaši žaš, žį hefšu foreldrar alltaf įhyggjur af börnum sķnum. Viš ręddum svo žessa įhęttu ķ samhengi viš fleira, og į endanum vorum viš sammįla um aš žessi hręšsla ętti ekki viš nein rök aš styšjast; börn vęru lķklegri til aš deyja ķ bķlslysi, eša jafnvel bara af žvķaš detta fram śr rśminu eša nišur stiga heima hjį sér.

 

Versta mögulega nišurstašan

En hvers vegna brįst vinur minn viš ķ upphafi eins og hann gerši?

Ķ gestakafla ķ nżrri bók Dr. Roberts Malone, Lies My Gov‘t Told Me[3], fjallar öryggissérfręšingurinn Gavin de Becker um hvernig įkvešnar hęttur verša meira įberandi ķ huga okkar, einmitt vegna žess aš erfitt er aš įtta sig į vęgi žeirra; hvernig viš höfum tilhneigingu til aš einblķna į verstu mögulegu nišurstöšuna, einhvern mjögólķklegan, en lķka mjög skelfilegan möguleika. De Becker tekur dęmi śr gömlu vištali viš bandarķska sóttvarnalękninn dr. Anthony Fauci til aš śtskżra žetta. Višfangsefniš er alnęmi:

„Hinn langi mešgöngutķmi žessa sjśkdóms sem viš gętum veriš aš byrja aš sjį, žar sem viš sjįum nįnast, eftir žvķ sem mįnuširnir lķša, ašra hópa sem gętu tekiš aš smitast, og aš sjį žetta hjį börnum vekur miklar įhyggjur. .... Nś kann žaš aš vera fjarstęšukennt ķ žeim skilningi aš engin tilvik hafa veriš stašfest enn, žar sem einstaklingar hafa eingöngu veriš ķ nįnum samskiptum viš einstakling meš alnęmi, og hafa til dęmis fengiš alnęmi...“

Hvaš er Fauci ķ rauninni aš segja? Meš oršum de Beckers: „Žaš hafa ekki komiš upp nein tilfelli žar sem alnęmi smitast gegnum venjuleg nįin samskipti. En skilningur fólks į žessum hręšsluįróšri Faucis var aušvitaš allt annar: Žś getur smitast af žessum sjśkdómi jafnvel įn nįinna samskipta.“ Eins og viš vitum öll nśna voru vangaveltur Faucis algjörlega įstęšulausar, en žaš var hręšsluįróšur eins og žessi sem dreif įfram langvarandi bylgju ótta viš samkynhneigša karlmenn.

 

Greining texta og hugtaka er lykilatriši

„Hvaš žżšir žetta ķ raun og veru?“ Žetta fyrsta spurningin sem viš veršum alltaf aš spyrja žegar viš lesum texta eša hlustum į fólk. Orš Faucis hér aš ofan fela ķ sér tvęr fullyršingar. Sś fyrri er yfirlżsing um stašreynd: Engin dęmi um smit gegnum venjuleg nįin samskipti hafa komiš upp. Sś sķšari er tilgįta: Smit gęti mögulega įtt sér staš gegnum venjuleg nįin samskipti.

Žegar viš höfum stašfest merkinguna er nęsta skref aš spyrja: „Er žetta satt?“ Fyrri fullyršingin hér er studd stašreyndum, hin sķšari ekki. Žetta žżšir aš fyrri fullyršingin er gild, en hin ekki. Viš smitumst ekki af alnęmi meš žvķ aš fašma sjśkling. Samkynhneigši fręndi žinn er ekki hęttulegur.

Žetta sżnir hvernig einföld greining į merkingu texta hjįlpar okkur aš greina į milli stašreynda og skįldskapar, byggt į žvķ hvernig meintar stašreyndir passa viš žaš sem viš vitum nś žegar fyrir vķst, hvort žęr eru ķsamhengi innbyršis; hvort žęr eiga viš ķ samhenginu sem rętt er, og hvort žęr grundvallast į traustum gögnum.

 

Syndin sem ekki er hęgt aš fyrirgefa

Skömmu įšur en kórónuveiran lét į sér kręla dvaldi ég ķ rśman mįnuš į Indlandi. Mešal annars heimsótti ég lķtiš žorp ķ Gujarat-héraši til aš taka žįtt ķ vķgslu skólabókasafns sem viš höfšum veriš aš styrkja. Allir sem ég hitti, allt frį leigulišum śr samfélagi Dalķta til bęjarstjórans, voru sammįla um eitt; mikilvęgi menntunar. Nokkrum mįnušum sķšar hafši žorpsskólanum veriš lokaš; öllum skólum į Indlandi hafši veriš lokaš. Fįtęklingarnir, sem bjuggu ķ borgunum uršu aš yfirgefa žęr žvķ žeim var bannaš aš framfleyta sér. Fjórtįn įra strįkurinn sem var vanur aš fęra okkur te į skrifstofuna fór. Viš höfum ekkert heyrt frį honum sķšan.

Margir fórust į leiš sinni ķ sveitirnar, śr hungri, veikindum, örmögnun. Žeim sem komust til žorpanna var oft meinuš innganga. Įstęšan var sjśklegur ótti sem hafši gripiš ķbśana, rétt eins og alls stašar annars stašar ķ heiminum.

Žegar ég heyrši fréttirnar fyrst hugsaši ég um žennan fjórtįn įra pilt, lķf hans, vonir og drauma, sem lagšir voru ķ rśst, og hvernig örlög hans voru tįknręn fyrir örlög žeirra hundruša milljóna sem fórnaš var į altari örvęntingarinnar. Žvķ óttafaraldur į žessu stigi er hęttulegur, hann er eyšileggjandi. Hann leišir til algerlega sjįlfmišašrar hegšunar, fullkomins skeytingarleysis um ašra, ķ örvęntingarfullri tilraun til aš vernda okkur sjįlf.

Örvęnting, ķ kristnum skilningi, er žegar mašur gefur upp vonina um hjįlpręši. Žess vegna er hśn aš mati margra gušfręšinga eina syndin sem ekki er hęgt aš fyrirgefa[4]. Jafnvel žótt viš séum trślaus ber žetta aš sama brunni: Žegar einhver įkvešur aš eignast ekki börn af ótta viš aš heimurinn sé aš lķša undir lok, žį er žaš örvęnting. Žegar einhver slķtur öll tengsl viš annaš fólk, hęttir aš taka žįtt ķ lķfinu ķ röklausum ótta viš veiru, žį er žaš örvęnting. Örvęntingin er afneitun lķfsins. Žess vegna er hśn ófyrirgefanleg synd.

 

Gagnrżnin hugsun er sišferšileg skylda

Viš sjįum nś glöggt sišferšilegt gildi gagnrżninnar hugsunar: Įn hennar gefum viš okkur į valdóttavišbragšinu viš hverju žvķ sem dynur į okkur, hunsum allt nema okkur sjįlf og višfang óttans. Viš lįtum undan örvęntingunni. Žess vegna er gagnrżnin hugsun ekki ašeins gagnleg; hśn er sišferšileg skylda. Um žetta ęttum viš aš hugsa ķ dag, žegar žrjś įr eru lišin sķšan hin fjarstęšukennda tilraun til aš stöšva śtbreišslu brįšsmitandi öndunarfęraveiru, žvert į öll žekkt vķsindi, hófst fyrir alvöru hérlendis.

Žaš er ķ žessu ljósi sem viš hljótum aš dęma višbrögš stjórnvalda um allan heim, sem hafa linnulaust dęlt śt hręšsluįróšri, oft vķsvitandi röngum ķ žvķ skyni aš vekja ótta og örvęntingu, og um leiš žaggaš nišur og ritskošaš allar tilraunir til aš stušla aš skynsamlegri og heilbrigšari nįlgun; stjórnvalda sem hafa markvisst kęftgagnrżna hugsun[5]. Žaš er einnig ķ žessu ljósi sem viš hljótum aš fordęma hörmulegar afleišingar žessa framferšis, og hvernig žaš hefur fyrst og fremst skašaš žau ungu, žau fįtęku; okkar minnstu systkin.

 

Žorsteinn Siglaugsson, formašur Mįlfrelsis – samtaka um frjįlsa og opna umręšu, lżšręši og mannréttindi. https://thorsteinnsiglaugsson.substack.com

Greinin birtist fyrst ķ Morgunblašinu 16. mars 2023

 

[1] https://www.kff.org/coronavirus-covid-19/poll-finding/kff-covid-19-vaccine-monitor-december-2022/

[2] https://www.npr.org/sections/health-shots/2021/05/25/997467734/childrens-risk-of-serious-illness-from-covid-19-is-as-low-as-it-is-for-the-flu

[3] https://www.simonandschuster.com/books/Lies-My-Govt-Told-Me/Robert-W-Malone/Children-s-Health-Defense/9781510773240

[4] https://www.newadvent.org/cathen/04755a.htm

[5] https://twitter.com/DrJBhattacharya/status/1619504923246477313?s=20&t=QKaYLlIJMNgU1dfDn4Ea2w

 


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Um bloggiš

Hitt og þetta

Höfundur

Þorsteinn Siglaugsson
Þorsteinn Siglaugsson

Heimspekingur, hagfræðingur og rekstrarráðgjafi og vonsvikinn frjálshyggjumaður.

Athugasemdir eru birtar, en aðeins ef þær eru kurteislegar að mati síðuhaldara. Dónalegum athugasemdum verður hafnað.

Feb. 2024
S M Ž M F F L
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29    

Nżjustu myndir

  • Screenshot 2023-03-02 at 21.37.26
  • Screenshot 2023-03-02 at 21.41.11
  • Screenshot 2023-03-02 at 21.41.44
  • Screenshot 2023-03-02 at 21.41.23
  • Screenshot 2023-03-02 at 21.41.44

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (23.2.): 3
  • Sl. sólarhring: 6
  • Sl. viku: 147
  • Frį upphafi: 287116

Annaš

  • Innlit ķ dag: 3
  • Innlit sl. viku: 124
  • Gestir ķ dag: 3
  • IP-tölur ķ dag: 3

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband