Fęrsluflokkur: Vķsindi og fręši

En fyrir fįvitann?

Ķslendingar hafa aldrei veriš hrifnir af ofvitum, svo ekki er von aš neinn sé tilbśinn aš borga fyrir žį hįtt verš. Fįvitar fara į miklu hęrri prķsum hérlendis.
mbl.is 3,5 milljónir fyrir Ofvitann
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Ekki fleiri opin bréf, takk

Ég vonast til žess aš žessum opnu bréfasendingum taki aš linna. Žjóškirkjan og Sišmennt ęttu aš sjį sóma sinn ķ žvķ aš boša frekar til rįšstefnu um žessi mįl žar sem žau yršu rędd į breišum grundvelli og af skynsamlegu viti. 


mbl.is Sišmennt svarar biskup
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Nżtt kvótakerfi?

Žessi įbending vekur vissulega athygli. Hśn er kannski fyrst og fremst til marks um žaš, aš žvķ fer fjarri aš öll kurl séu komin til grafar ķ žessum mįlum.

Nś sitja fulltrśar rķkja heims į fundi ķ Balķ til aš ręša um loftslagsmįl og losunarkvóta. Losunarkvótar eru vafalaust komnir til aš vera. Žegar hefur myndast markašur meš žessa kvóta og vęgi hans į vafalaust eftir aš aukast. Žaš er įhugavert aš velta žvķ fyrir sér hvernig žróunin veršur žegar žjóšir heims, fyrirtęki og einstaklingar fara aš gera sér fulla grein fyrir žvķ aš heimildir til mengunar andrśmsloftsins eru skyndilega aš verša takmörkuš gęši.

Nżveriš įkvaš ķslenska rķkisstjórnin aš śthluta ekki kvótum til nżrra stórišjuvera sem eru į teikniboršinu. Žau stórišjuver sem fyrir eru halda hins vegar sķnum kvótum. Žvķ fer fjarri aš allir hafi veriš sįttir viš žau mįlalok. Samt voru žeir sem ekki fengu kvóta ašeins aš verja hagsmuni hugsanlegra, en ekki raunverulegra fyrirtękja, sem žegar höfšu hafiš rekstur.

Hér į Ķslandi eigum viš nżlegt dęmi um sambęrilegt mįl, en žaš var žegar fiskveišiheimildir uršu allt ķ einu takmörkuš gęši sem tóku aš ganga kaupum og sölum. Fį mįl önnur hafa valdiš jafn djśpstęšum klofningi ķ samfélaginu og sér raunar enn ekki fyrir endann į žeim deilum sem spruttu af žvķ meš hvaša hętti fiskveišikvótum var śthlutaš į sķnum tķma.

Įlitamįl tengd mengunarkvótum og mešferš žeirra gętu hęglega oršiš ķ žaš minnsta jafn mikilvęg pólitķskt og įlitamįlin um kvótakerfiš. Žaš veršur mikilvęgara meš hverjum deginu aš fį aš vita hver višhorf stjórnmįlaflokkanna eru til žessa mįls. Er til dęmis ešlilegt aš žau fyrirtęki sem nś nżta losunarheimildir haldi žeim įn žess aš greiša fyrir? Hvernig veršur jafnręši tryggt gagnvart nżjum mengandi fyrirtękjum? Hvaša atvinnugreinar verša fyrir įhrifum af žvķ, žegar losun mengandi efna veršur kvótabundin? Mun sjįvarśtvegurinn til dęmis žurfa aš kaupa losunarkvóta? Og hvaš meš landbśnašinn?

Žessar spurningar munu koma upp į yfirboršiš fyrr en varir. Žį er mikilvęgt aš stjórnmįlamenn hafi myndaš sér rökstuddar skošanir sem byggja į framsżni og skynsemi. Sś umręša žarf aš fara aš hefjast, svo ekki žurfi aš grķpa til hrašsošinna og vanhugsašra lausna žegar aš žvķ kemur aš leysa mįliš.


mbl.is Ganga skašlegri en akstur?
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Hvaš lęra žeir sem kenna?

Žaš hlżtur aš skipta meginmįli viš kennslu ķ grunnskóla aš kennarinn hafi žekkingu į žvķ nįmsefni sem honum er ętlaš aš mišla. Annars er žvķ mišur įkaflega lķklegt aš įrangurinn verši slakur.

Ég skošaši aš gamni į vef Kennarahįskólans hvaš kennaranemar žurfa aš lęra til aš śtskrifast sem grunnskólakennarar. Snöggsošin nišurstaša er žessi:

Nįmiš er til 90 eininga og skiptist ķ grunnnįm og svonefnd kjörsviš.

Nįmsefniš ķ grunnnįminu er allt kennslu- og uppeldisfręši. Nįmsgreinarnar sem kenna į börnunum koma žar hvergi viš sögu.

Kjörsvišin eru 14 talsins. Žau spanna allt frį ķslensku og stęršfręši yfir ķ matargerš.

Ķslenskunįmiš viršist snśast um kennslu ķ mįlfręši, bókmenntum og öšru sem ętla mį aš gagnist viš ķslenskukennslu. Žegar kjörsvišin eru skošuš viršist ķslenskan hafa nokkra sérstöšu ķ žvķ, aš žar er um praktķskt nįm ķ greininni aš ręša. Ekki viršist žaš sama eiga viš um mörg hinna kjörsvišanna. Sé stęršfręšinįmiš tekiš sem dęmi snżst žaš um kennslufręši tengda stęršfręši. Hvergi er minnst į neina kennslu ķ greininni sjįlfri heldur viršist nįmiš ašallega snśast um umfjöllun um sögu stęršfręšinnar, įhrif tęknivęšingar į stęršfręšikennslu og žar fram eftir götunum. Kjörsvišiš "kennsla yngstu barna ķ grunnskóla" viršist mest snśast um hluti į borš viš žróun bošskiptahęfni, foreldrasamstarf og lestrarfręši, svo eitthvaš sé nefnt.

Svo koma kjörsviš į borš viš textķl, matargerš og fleira sem ešli mįlsins samkvęmt snśast alls ekki um grunngreinar į borš viš lestur, skrift eša stęršfręši.

Žaš viršist žvķ ljóst aš aušvelt vęri aš śtskrifast meš fullgilt kennaranįm įn žess aš hafa nokkru sinni lęrt neina undirstöšu ķ lestrarkennslu eša stęršfręšikennslu. Žį er ekki von aš vel fari!

Nś berast af žvķ fréttir aš til standi aš lengja kennaranįm śr žremur ķ fimm įr. Kostnašur žessu samfara mun verulegur. Vęri nś ekki einfaldara aš endurskoša žaš nįm sem fram fer ķ KHĶ og leggja įherslu į hagnżtt nįm meš įherslu į grunngreinar į kostnaš kennslufręšanna sem allt viršist snśast um ķ téšum skóla? Žaš žarf enginn aš segja mér aš žrjś įr dugi ekki til žess. Žį vęri kannski hęgt aš nota peningana til aš greiša grunnskólakennurum mannsęmandi laun.

 


mbl.is Vonsvikin meš PISA-könnun
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Sóleyismi - köllum alla hluti réttum nöfnum!

Ég hef veriš aš velta žvķ fyrir mér, ķ framhaldi af alręmdu žingmįli Steinunnar V. Óskarsdóttur śt af rįšherrum, hvort ekki sé vķšar pottur brotinn ķ nafngiftum.

Helstu rök Steinunnar fyrir žvķ aš konur eigi ekki aš kalla rįšherra eru žau aš žaš sé ankannalegt aš kalla konur herra. Undir žetta sjónarmiš hafa margir tekiš, žótt einhverjir afturhaldsseggir hafi reynt aš flytja fyrir žvķ rök aš oršiš rįšherra žżši allt annaš en titillinn herra. En žaš er vitanlega bara vegna žess aš žeir eru afturhaldsseggir og karlmenn meš karlmišašar skošanir. Žaš sér nś hver m... einstaklingur!

Nś vill svo til aš margir hlutir bera nöfn sem hljóma ankannalega. Žar į ég ekki ašeins viš starfsheiti fólks heldur lķka, og ekki sķšur, dżr og plöntur. Žaš getur heldur tępast veriš einhver endapunktur ķ jafnréttisbarįttu aš nema stašar viš jafnrétti mešal mannfólksins. Nįttśran į vitanlega sinn rétt lķka. Dżrin eiga sinn rétt og blómin og ekki mį brjóta į žeim.

"Sóley" hefur hingaš til žótt gott og gilt heiti į blómi einu sem fólk ber raunar misjįkvęšar tilfinningar til. Sóleyjar eru einhver algengustu blóm landsins, įsamt fķflum raunar, sem hafa žann skemmtilega kost aš skipta um kyn į gamals aldri og eru svo kallašir bišukollur fram ķ andlįtiš. Žaš sżnir aušvitaš į kaldhęšnislegan hįtt hvernig karllęg višhorf ķ samfélaginu smita śt frį sér: Žaš sem er ķ blóma lķfsins er karlkyns, en veršur kvenkyns žegar žaš drepst!

En fķflar voru nś ekki tilefni žessa pistils heldur sóleyjar. Viš sjįum nefnilega, žegar rżnt er ķ nafniš sóley, aš žaš er samsett heiti, rétt eins og "rįšherra". Sól-ey. Sól og ey. Og žį veltir mašur fyrir sér, ķ anda žingkonunnar mętu, hvort hér sé ekki eitthvaš óešlilegt į feršinni. Er ekki einkennilegt aš kalla blóm ey? Eyjar tilheyra ekki einu sinni jurtarķkinu. Ég held reyndar, aš ķ žessari nafngift hins įgęta blóms megi greina višhorf af svipušum toga og žaš karllęga višhorf aš konur megi vel kalla herra. Ég kżs aš kalla žaš, ķ žessu samhengi, "landlęgt" višhorf. Landlęgt višhorf er žegar landfręšileg hugtök smita śt frį sér yfir į alls óskylda hluti, svo sem plöntur og dżr. Hvaš sóleyjarnar varšar er augljóst hvaš įtt hefur sér staš. Og žaš kemur enn betur ķ ljós žegar litiš er į fyrri hluta nafnsins, sól. Į žetta blóm eitthvaš sameiginlegt meš sólinni, eitthvaš frekar en meš eyju. Svona lśmsk er landlęgni oršręšunnar nś oršin!

Ég legg žvķ til aš blóminu sóley verši fundiš annaš og betur višeigandi nafn og lżsi eftir tillögum žar um. Heitin žurfa aš sjįlfsögšu aš vera ķ anda róttęks sóleyisma og veršur enginn fķfla-gangur lišinn žar!


Jafnrétti ķ orši kvešnu - Ojbjakk!

Get eiginlega ekki sleppt žvķ aš bęta ašeins viš fęrslu mķna um žetta mįl frį žvķ įšan:

Žetta žingmįl ber fyrst og fremst vott um hversu fjarri veruleikanum sjįlfum fólk getur veriš og hversu aukaatrišin geta oršiš mikilsverš žegar žaš hendir. Aš mörgu leyti minnir žetta į mįlflutning margra af hęgri vęng stjórnmįlanna, sem ég vil kenna viš "frjįlshyggju aukaatrišanna". Frjįlshyggja aukaatrišanna er sś pólitķk aš įlykta ķ sķfellu um mįl į borš viš lögleišingu eiturlyfja, sölu rķkisśtvarpsins, nišurlagningu Sinfónķuhljómsveitarinnar eša annaš žess hįttar, en lįta nęgja aš gjóa blinda auganu svona ķ įttina žegar rķkiš vešur ķ enn einar stórframkvęmdirnar į kostnaš skattgreišenda, ķ skjóli blekkinga og af fullkomnu įbyrgšarleysi. Frjįlshyggja aukaatrišanna fer ķ taugarnar į mér vegna žess aš hśn ber vott um óįbyrga forgangsröšun. Raunverulegt frelsi lifandi fólks er aukaatriši, en žaš sem öllu skiptir er aš lįta į sér bera.

Umrętt žingmįl um hvaš skuli kalla rįšherra er upprunniš af hinum vęng stjórnmįlanna en undir nįkvęmlega sömu sök selt. Um žaš mį raunar segja meira: Žaš į žaš sammerkt meš įherslunni į "mįlfar beggja kynja" ķ nżju biblķužżšingunni, aš žaš snżr alls ekki aš veruleikanum sjįlfum. Žetta er ekki žingmįl sem hefur aš markmiši aš breyta einu eša neinu ķ jafnréttismįlum. Hér eru žaš ašeins oršin sem skipta mįli. Ekki ašeins orš heldur titlar. Og ekki einu sinni titlar venjulegs fólks heldur ašeins viršingartitlar! Og hvaš svo meš jafnrétti venjulegra kvenna? Žęr eiga kannski bara aš éta kökur ef žęr eiga ekkert brauš!

Ojbjakk!

Žetta mįl ber vott um įkaflega einkennilega forgangsröšun. Tępast er hęgt aš segja aš Alžingi sé skammtašur of drjśgur tķmi til aš ręša mįl sem varša raunverulega hagsmuni lifandi fólks, raunveruleg efnahagsmįl eša raunveruleg jafnréttismįl. Og žį leggur stjórnaržingmašur fram mįl sem lķklegt er til aš kalla į endalaust žvarg og tķmaeyšslu ķ žingsölum. Og til hvers? Ekki til aš efla alvöru jafnrétti. Žvķ markmišiš meš svona mįli snżr alls ekki aš jafnrétti. Žaš snżr aš jafnrétti ķ orši kvešnu!


Gott mįl - ašeins einn blettur

Žaš var vel til fundiš aš afhenda Hr. Sigurbirni žessi veršlaun. Hann er sannarlega vel aš žeim kominn. Dagskrįin sem sjónvarpaš var fannst mér ķ nęrri alla staši einstaklega skemmtileg og vel unnin. Žó žótti mér naušgun einhvers nįunga ķ hettupeysu į Gunnarshólma įkaflega ósmekkleg og hallęrisleg. Eins og tyggjóklessa į Kjarvalsmynd, eiginlega.
mbl.is Sigurbjörn Einarsson hlaut veršlaun Jónasar Hallgrķmssonar
Tilkynna um óvišeigandi tengingu viš frétt

Kynjafręši, marxismi og almannavalsfręši

Um sķšustu helgi var haldin rįšstefna um svonefnda "kynjafręši" sem viršist eiga mjög upp į pallboršiš hjį żmsum um žessar mundir. Fręšigrein žessi mun m.a. kennd viš Hįskóla Ķslands.

Samkvęmt kynningu į vef H.Ķ. er kynjafręši fręšigrein žar sem "žverfaglegu og femķnisku sjónarhorni beitt til aš skoša stöšu kynjanna ķ mismunandi samfélögum og menningarsvęšum, ķ sögulegu samhengi og ķ samtķmanum."

Į sķšustu įratugum hefur sjónarhorn marxista įtt sér mikinn hljómgrunn ķ fręšasamfélaginu, hvort sem litiš er į sögu, samfélagsfręši eša jafnvel hagfręši. Ķ marxismanum er sjónum beint aš stéttabarįttu og er forsendan sś aš öll söguleg žróun eigi sér rętur ķ henni.

Nś į sķšustu įrum hefur svonefnd "almannavalsfręši" rutt sér mjög til rśms mešal żmissa frjįlshyggjusinnašra hagfręšinga. Samkvęmt almannavalsfręšinni mį skżra įkvaršanir og athafnir stofnana og einstaklinga innan stjórnkerfisins meš vķsan til eigin hagsmuna žeirra sjįlfra, hvort sem er til lengri eša skemmri tķma.

Allar eiga žessar "fręšigreinar" tvennt sameiginlegt: Ķ fyrsta lagi er ķ žeim öllum gengiš śt frį fyrirfram gefinni forsendu um hvernig heimurinn sé. Ķ marxismanum er gengiš śt frį kenningunni um dķalektķska efnishyggju - aš allt megi skżra meš vķsan til stéttarhagsmuna. Ķ almannavalsfręšunum er gengiš śt frį forsendunni um persónulega efnahagslega hagsmuni og aš allar athafnir žeirra sem sjónum er beint aš megi skżra śt frį žeim. Ķ kynjafręšinni er gengiš śt frį forsendunni um aš söguleg og samfélagsleg žróun snśist um įtök milli kynja.

Marxismi, almannavalsfręši og kynjafręši geta įn vafa veriš gagnlegar nįlganir, eša įhugaveršar kenningar, sem vissulega geta nżst til aš skilja heiminn betur. En žęr eiga žaš allar sameiginlegt aš vera kenningar, ekki fręšigreinar.

Ķ hįskólum er kennd sagnfręši og félagsfręši, ekki marxismi. Žar er kennd hagfręši, ekki almannavalsfręši. Marxismi og kenningin um almannaval eru hins vegar mikilvęgir žęttir ķ nįmi ķ sagnfręši, félagsfręši, hagfręši og heimspeki. Og žį kemur spurningin: Hvaš greinir hina svoköllušu kynjafręši frį öšrum kenningum um samfélag og sögu sem gerir aš verkum aš hśn veršskuldi stöšu fręšigreinar, žótt hśn viršist augljóslega ekki vera žaš?


Um bloggiš

Hitt og þetta

Höfundur

Þorsteinn Siglaugsson
Þorsteinn Siglaugsson

Heimspekingur, hagfræðingur og rekstrarráðgjafi og frjálslyndur frjálshyggjumaður.

Athugasemdir eru birtar, en aðeins ef þær eru kurteislegar að mati síðuhaldara. Dónalegum athugasemdum verður hafnað.

Okt. 2017
S M Ž M F F L
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Nżjustu myndir

  • George-Stinney-Jr
  • Screen Shot 2015-05-21 at 20.44.43
  • oliprik
  • Screen Shot 2015-03-12 at 18.39.41
  • ImageHandler.ashx

Heimsóknir

Flettingar

  • Ķ dag (21.10.): 0
  • Sl. sólarhring: 83
  • Sl. viku: 189
  • Frį upphafi: 142311

Annaš

  • Innlit ķ dag: 0
  • Innlit sl. viku: 160
  • Gestir ķ dag: 0
  • IP-tölur ķ dag: 0

Uppfęrt į 3 mķn. fresti.
Skżringar

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband